Nakon tri godine godine pauze zbog loše epidemiloške situacije, od 25. do 29. aprila ove godine održan je 61. Kongres studenata biomedicinskih nauka Srbije sa internacionalnim učešćem. To je najveći studentski kongres ove vrste u našoj zemlji. Kongres svake godine okuplja studente koji prezentuju svoje naučno istraživačke radove iz oblasti biomedicine. Uz pomoć i kroz saradnju sa mentorom odlučuju se za oblast i predmet iz koga žele da pišu rad i upuste se u istraživanje. Pod organizacijom Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ovogodišnji učesnici bili su 13 fakulteta sa preko 1000 studenta. U četiri dana, koliko je kongres trajao, centralni deo dana bile su sesije na kojima su studenti izlagali svoje radove. Između njih svakodnevno studenti su imali priliku da učestvuju na preko 15 radionica različitih tema na kojima su mogli da čuju korisne savete i priče profesora i doktora. Ovogodišnji učesnici bili su i naši stipendisti Mladen Hadži Makunčević sa Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije Univerziteta odbrane u Beogradu i Aleksandar Milenković sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici. Stipendisti nam prenose svoja iskustva. Mladen Hadži Makunčević: "Moj rad se bavio najčešćom simptomatologijom i načinom zbrinjavanja posledica akutnih zloupotreba nestandardnih psihoaktivnih supstanci. Zbog sve veće prisutnosti i zloupotrebe, na ovaj način je skrenuta pažnja kliničarima da potencijalno razmišljaju o ovim supstancama ako pred sobom imaju mladu osobu sa znacima korišcenja psihoaktivne supstance a da su standardni testovi na droge, kao sto su heroin, kokain, marihuana, amfetamini, negativni. Prezentovao sam podatke svoje ustanove koja je ujedno i nacionalni centar za kontrolu trovanja." Mladen Hadži Makunčević: "Moj rad se bavio najčešćom simptomatologijom i načinom zbrinjavanja posledica akutnih zloupotreba nestandardnih psihoaktivnih supstanci. Zbog sve veće prisutnosti i zloupotrebe, na ovaj način je skrenuta pažnja kliničarima da potencijalno razmišljaju o ovim supstancama ako pred sobom imaju mladu osobu sa znacima korišcenja psihoaktivne supstance a da su standardni testovi na droge, kao sto su heroin, kokain, marihuana, amfetamini, negativni. Prezentovao sam podatke svoje ustanove koja je ujedno i nacionalni centar za kontrolu trovanja."
Aleksandar Milenković: "Zbog poražavajuće statistike koja prati Republiku Srbiju u poslednjih nekoliko godina po broju obolelih od raka grlića materice, moja mentorka prof. Vitković i ja smo nastojali da na ćelijskom nivou dokažemo povezanost HPV infekcije i premalignih i malignih lezija. Glavni cilj je bio primeniti naučne činjenice u svrhu prevencije, ranije dijagnostike i spasavanja života žena. Smatram da su predmet mog rada, molekularni biomarkeri, budućnost preventivne medicine. Kongres mi je doneo nova saznanja, iskustva i poznanstva, što je i najvredniji deo istog." U prilogu pogledajte i fotografije sa događaja.
0 Comments
Erazmus studentska mreža Srbija je nevladina organizacija, deo Erazmus studentske mreže, najveće studentske asocijacije u Evropi koja je prisutna u više od 40 zemalja. Sam ESN Srbija trenutno objedinjuje 3 sekcije iz najvećih gradova u zemlji: Beograda, Novog Sada i Niša. ESN Srbija vodi Nacionalni odbor koji se sastoji od tri dobrovoljne pozicije – predsednika, potpredsednika, nacionalnog predstavnika, čiji rad podržava Odeljenje za nacionalnu komunikaciju, administrator veb projekata, koordinator za ljudske resurse i koordinator istraživanja. ESN (Erazmus studentska mreža Novi Sad) radi na stvaranju mobilnijeg i fleksibilnijeg obrazovnog okruženja preko razmene studenata, kao i pružanju tog interkulturalnog osećaja kod kuće. Osim što pruža svaku vrstu pomoći studentima sa razmene, ESN Novi Sad omogućava dosta prilika i volonterima. Ciljevi ove organizacije su: unapređenje društvene i kulturne integracije međunarodnih studenata; promovisanje interkulturalnosti i različitosti; promovisanje mobilnosti studenata i njene dostupnosti; motivisanje i priprema domaćih studenata za mobilnost i studiranje u inostranstvu; pružanje interkulturalnog iskustva i onim studentima koji ne studiraju u inostranstvu, već volontiraju u ESN lokalnoj organizaciji i promovisanje dobrovoljnih i zajedničkih aktivnosti. ESN podstiče studente da steknu međunarodno iskustvo odlaženjem na razmenu, ali takođe i volontiranjem u lokalnoj ESN organizaciji i time sticanjem uvida u različite kulture. Aktivnosti koje se organizuju u lokalnim sekcijama su mnogobrojne i odnose se na kulturna i društvena dešavanja kao što su izleti i putovanja, konkursi i igre, filmske večeri, večeri upoznavanja, jezički kafe, erazmus plus čet, žurke i različiti kulturni i umetnički festivali i humanitarni događaji. Za pola godine volontiranja u ESN-u napredovala sam od aktivnog člana do prijave za koordinatora za događaje i planirane prijave za koordinatora tj. menadžera za komunikacije ESN-a. Iskustvo koje sam stekla mi je značajno u mnogim poljima. Razvila sam svoje komunikacione i organizacione veštine, kao i ostale soft skills. Usavršila sam znanje stranih jezika i volontiranje mi je poslužilo kao praksa. Uloga volontera je mnogostruka, te sam imala priliku da budem i vodič, organizator događaja, predavač i promoter. Saradanja sa volonterima je uvek bila kolegijalna, ali i prijateljska. Rad u timu je veoma bitan za dalje napredovanje u karijeru, zbog toga mislim da je volontiranje u organizacijama ovog tipa sjajna prilika za studente. Svi događaji koje smo imali sa stranim studentima su nam pružili drugačiju perspektivu Novog Sada. Posmatranjem Novog Sada iz drugog ugla razbili smo neku monotoniju svakodnevnice i zbližili smo se kroz različite aktivnosti, kulturnog, zabavnog i umetničkog karaktera. Ovakva interkulturalna sredina je bitna ne samo kako bi se studenti sa razmene osetili prihvaćeno, već kako bi smo se svi osećali ujedinjeno. Iskustva koja su studenti sa razmeni podelili su doprinela tome da steknem bolji uvid u to kako studentske razmene izgledaju i da se unapred pripremim za svoju neku buduću razmenu. Komunikacija između studenata sa razmene i volontera je takođe na visokom nivou. Zaista mogu da kažem da jednom kada posetim neku zemlju, moći ću da posetim i neke od prijatelja koje sam stekla ovde, i obrnuto.
Svi događaji koje smo imali sa stranim studentima su nam pružili drugačiju perspektivu Novog Sada. Posmatranjem Novog Sada iz drugog ugla razbili smo neku monotoniju svakodnevnice i zbližili smo se kroz različite aktivnosti, kulturnog, zabavnog i umetničkog karaktera. Ovakva interkulturalna sredina je bitna ne samo kako bi se studenti sa razmene osetili prihvaćeno, već kako bi smo se svi osećali ujedinjeno. Poznanstva koja sam stekla su mi pokazala da ne postoje granice koje mogu da razdvoje ljude ako se dovoljno razumeju. Volontiranjem stvaramo upravo taj osećaj povezanosti, bez obzira na različite pozadine i granice između zemalja. Kao što sam rekla, te granice se brišu. Ono što nam ostaje su ljudi kojima se vraćamo, susreti kojih se sećamo, a te uspomene nikad ne blede. Ubeđena sam da se susreti ne dešavaju slučajno... |
AutoriStipendiste i stipendistkinje Fondacije Studenica Arhiva
October 2024
Kategorije
All
|
NAŠ RAD |
O NAMA |
|